osman brka

Osman Brka, clan parlamentarne skupštine i predsjednik Komisije za ljudska prava Parlamenta BiH, clan Politickog savjeta SDA

Vratilo se vrijeme totalitarnog komunizma

U Bosni je na sceni reinkarnacija komunistickih metoda, sistema koji je svugdje u svijetu propao

Gospodine Brka, bili ste svjedok dogadaja 17./18. januara ispred Centralnog zatvora u Sarajevu. Kakvi su Vaši dojmovi o tome?

Brka: Tim dogadajima su prethodili mjeseci u kojima su se svašta dogadalo, ali to nije bilo javno. Ja sam, 23. oktobra prošle godine, kao predsjednik Komisije za ljudska prava Državnog parlamenta, dobio dopis od Koordinacionog odbora islamskih omladinskih organizacija u Sarajevu u kome mi se obracaju i upozoravaju da se u BiH, kršeci najosnovnija ljudska prava, hapse muslimani pod vrlo sumnjivim okolnostima. Kao odgovor na to, prvi dopis sam uputio predsjedniku Ministarskog vijeca BiH tražeci da on, kao predstavnk izvršne vlasti, zvanicno izvijesti Komisiju za ljudska prava Parlamenta o tome šta se to dogada. Drugo su novinski natpisi, a drugo je zvanicna i objektivna informacija državne institucije. Medutim, taj moj dopis naišao je na šutnju. Pošto su se stvari i dalje odvijale kako su se odvijale, ja sam 6. decembra ponovo poslao dopis Lagumdžiji i opet nije bilo ništa. Dobio sam, 12. januara ove godine, iz kabineta gospodina Lagumdžije, sa potpisom savjetnice, gospode ili gospodice Derotic, dopis da, kad bude trebalo, da ce se ta informacija i dobiti. Znaci, dopis bez ikakvog odgovora. Na sjednici Komisije za ljudska prava, 14. januara, jednoglasno je zauzet stav da ja - na sjednici Parlamenta, održanoj sutradan - u ime Komisije, postavim pitanje Ministarskom vijecu šta se to dogada, ko ima pravo da krije bilo kakva dogadanja u BiH od predstavnika Parlamenta. Svi smo bili svjesni da se odredene stvari dogadaju i svi smo bili zaobideni Postavio sam to pitanje i opet nije bilo nikakava odgovora predstavnika Ministarskog vijeca.

Bilo je jasno o kakvom se scenariju radi. Navecer, 17. januara, "Studio 99" je objavio vijest o okupljanju pred Centralnim zatvorom. Smarao sam da, kao gradanin Sarajeva, da ostavim sad po strani to što sam i predsjednik Komisije, trebam otici tamo i vidjeti šta se dogada, pogotovo što sam cetiri puta tražio informacije od vlasti ove države a nisam ih dobio. Bio sam prisutan do oko pola dva, kad mi je postalo sasvim jasno šta ce se biti, tj. da ce se ici na iznurivanje ljudi koji su došli da protestiraju i da ce se to dogoditi baš u to vrijeme kad se i dogodilo. Vidio sam da se to zakotrljalo i da se ne može zaustaviti. Kao predsednik Komisije za ljudska prava, mogu samo izraziti svoje zaprepaštenje nacinom na koji je izvršna vlast rješavala problem. To pitanje se rješavalo u veoma uskom krugu izvršne vlasti, potpuno netransparentno, nedemokratski, i to me je podsjetilo na vremena za koja sam vjerovao da su nepovratno iza nas, na vrijeme totalitarnog komunizma, koji je svugdje u svijetu propao, ali ovdje se, nažalost, ovim postupcima vraca i mene je strah.

Sarajevo nikad ne smije zaboraviti

Kako su se ponašali ljudi koji su protestirali protiv ocitog kršenja zakona?

Brka: Smatrao sam da je i moje mjesto da budem tu i bio sam. Zašto? Ako je iko na svijetu pretrpio teror i zna šta je to, onda su to Bošnjaci u BiH, narocito Sarajlije Smatram da gradani Sarajeva i ja, kao pojedinac, moramo dici svoj glas protiv bilo kakve nepravde. Ako je nacinjena nepavda prema tim ljudima, a ocito je da jest, onda su gradani Sarajeva sasvim opravdano protestirali na onaj nacin. Medutim, ja sam zabrinut. Imam osjecaj da su gradani BiH i Sarajeva brzo zaboravili torturu nad sobom. Svi smo se mi pitali kako svijet može gledati da nam se ono dogadalo u Sarajevu i da šuti. Svi smo smatrali da su svi normalni gradani svijeta dužni da nam pomognu, što i jesu bili dužni. I cudili smo se kako taj svijet šuti na naše patnje, koje smo godinama trpjeli. BiH, i Sarajevo posebno, izišli su iz te agresije kao najveci moralni pobjednici na svijetu. Moralni kredibilitet gradana koji su sacuvali ovo što se sacuvalo, sigurno je imao najveci rejting u svjetu kad je u pitanju borba za pravdu i slobodu. Iznenaden sam time što se za kratko vrijeme taj kredibilitet poceo gubiti. Moram podsjetiti na još nešto. Kad su se organizirale demonstracije za apel pomoci cecenskom narodu, da prestane genocid, ispred Druge gimnazijom se okupilo par stotina ljudi, umjesto da se okupilo sto hiljada. Zato sam. Ne bismo smjeli da to što nam je cijeli svijet priznavao, sami sebi ne priznavati. To je odgovor na to što mislim o tim ljudima koji su tu noc izišli da demonstriraju.

Jeste li, kao predsjednik Komsije za ljudska prava, pripremili izvještaj o tim dogadanjima?

Brka: Nisam pripremio nikakav izvještaj jer nisam bio u mogucnosti da ga pripremim. Nisam imao nikakvih pokazatelja. Ja sam govorio o tome na Komisiji i smatrao sam da se, da bi se neki izvještaj kvalitetno pripremio, moraju imati izvjesni pokazatelji. Pošto ih ni od koga nisam dobio, ja sam sljedeceg dana, 18. januara, poslao dopis gosp. Lagumdžiji, gosp. Behmenu i ministru FMUP-a Masleši, da me odmah obavijeste o svim detaljima u vezi sa timj dogadajem, da bih 22. januara dobio "materijal" o tome. Medutim, on ne govori o osnovnim stvarima. Tamo stoji šta je sve poduzeto i da je sve po zakonu. Medutim, hocu da vjerujem da ova država ima vrlo uspješne ljude u svim segmentima sistema. Ako je Vrhovni sud donio oslobadajucu presudu zbog nedostatka dokaza, onda je to odluka Vrhovnog suda. To je konacna odluka i tu dileme nema. Dalje, Dom za ljudska prava donosi odluku, i urucuje je vlastima, da nema deportacije jer nema dokaza da se to treba uraditi. Znaci, izvršna vlast krši odluku Vrhovnog suda, krši odluku Doma za ljudska prava i radi po svom. Taj cin me podsjeca da se vracamo u vrijeme patijske države, gdje su se kršili - ako partija tako kaže - svi državni zakoni. Ako je partija nekoga osudila, on je i osuden. SDP, koji jest nasljednik te partije, pokušava vladati na isti nacin. Trudit cu se da se u ovoj zemlji poštuju zakoni i Ustav, jer strah me je da ce sutra neko, bilo kojeg gradanina BiH, za bilo šta ucinjeno ili neucinjeno, bez ikakvih dokaza osuditi, a to je onda anarhija i nesigurnost. Nažalost, neki ljudi koji kreoraju javno mišljenje, neki mediji informiranja, cesto se stavljajuu funkciju potrebnu vlastima, a ne onu potrbenu gadanima. Navodim primjer "Slobodne Bosne", kojoj sam dao intervju, koji je potpuno iskasapljen, iako sam ga zamolio da se vjerno prenese ratgovor. Napravio sam grešku što nisam tražio autorizaciju. Sad se objavljuju moje izjave u štampi koje ni u snu nisam mogao reci.

Ustav i poredak ove zemlje dovedeni su u pitanje

Ko može pokrenuti pitanje odgovornsti federalnh i državnih zvanicnika upetljanih u ove nelegalne dogadaje?

Brka: Kao predsjednik Komsije za ljudska prava, na iducoj sjednici Parlamenata BiH tražit cu odgovornost izvršne vlasti. Najveca njihova greška je u tome što su sve radili u tajnosti. Nisu imali dovoljno argumenata da ih iznesu pred javnost, koja je, svejedno, sve saznala. Na taj nacin su pokazali da ni Ustav, ni zakoni ni javno mišljenje njima ništa ne znace i samo im je stalo do vlasti. Slijede demokratski izbori. Vidjet ce se želi li narod opet takvu vlast.

Ko od celnika snosi najvecu odgovornost?

Brka: Necu se dovoditi u situaciju, kao što su oni ucinli, da budem i tužilac i sudija i advokat. Na institucijama ove države da utvrde odgovornost. Da sam u pravu, pokazuju izjave niza intelektualaca koji su imali snage reci da je, u najmanju ruku, vrlo upitno ove što se dogadalo. Dr. Grebo je iznio šest pitanja na koje on, kao gradanin, kao covjek, kao profesor Pravnog fakulteta, nema odgovora, jer mu ih vlasti nisu dostavile. Sve je to upitno, a Ustav i poredak ove zemlje dovedeni su u pitanje. Za to svakako treba položiti racun.

"Ekspertize" dobojskog pravnika

Teško se oteti dojmu da se po svaku cijenu nastoji sve što prije zaboraviti, zataškati?

Brka: To želja onih koji su u tome direktno sudjelovali. Oni imaju jak uticaj na medije. Dok se ovo nije dogodilo, kao predsjednik Komisije za ljudska prava, evo vec duže od godinu dana, nisam imao pristupa ni jednoj TV-stanici. I, kad sam prvi put dao intervju "Slobodnoj Bosni", oni su to potpuno preokrenuli i dali mu posve drugo znacenja, da bi o meni pravili sliku covjeka koji nije dobar ni za Bošnjake, ni za koga.

Kako komentirate izjave Lagumdžije, Zubaka, Limova da je sve bilo legalno i po zakonu?

Brka: To je cista komunisticka svijest. Gospodin Zubak je prije 90-ih u Doboju radio u tužilaštvu i on je u tom periodu naucio da jedna osoba može biti i tužilac i sudija. On se postavlja iznad Vrhovnog suda, Doma za ljudska prava, Helsinškog komiteta i govori o njima s nipodaštavajem, kao da jedino on zna i onda mu se da prostora na TV-u da, s osmijehom na licu, ignorira sve ostale institucije ove države. To je ta komunisticka svijest.

Planira li SDA išta poduzmati?

Brka: SDA je pozvala na odgovornost sve odgovorne institucije i ljude koji ih vode, od ministra FMUP-a do Minstarskog vijeca, i tražila da, ako se ustanovi da je bilo kršenja propisa, svi podnesu ostavke... SDA ce nastojati, koliko je u njenoj moci, da Bošnjaci na cijeloj teritoriji BiH dodu do slobode, do svih gradanskih i ljudskih prava. Tražit cemo pomoc od svih dobronamjernih širom svijeta. Vjerujem da ce se, poslije ulaska BiH u Vijece Evrope, zakonske procedure morati doraditi, od Ustava države i entiteta, da ce Evropska konvencija o ljudskim pravima biti vrhunski kriterij hoce li nešto moci biti u Ustavu ili nece. Te poslove moramo uraditi kvalitetno. Hoce li to moci uradti ljudi koji su sada u izvršnoj vlasti? Ako nastave raditi na nacin kako su radili u ovom slucaju, strah me je... Nadam se da ce i zrelost gradana više dolaziti do izražaja.

Porodice deportiranh ljudi ostale su bez staratelja. Govori se o više od 300 djece. Pošto ih je BiH, odnosno FBiH na brutalan nacin lišila prava na oca i ostavila socijalno nezbrinute, hoce li se država pobrinuti da im osigura materijalnu pomoc?

Brka: To pitanje sam postavio predstavnicima Ministarskog vijeca na sjednici Parlamenta, dok se ovaj slucaj još nije dogodio. Naravno, nisam dobio odgovor. Izvršna vlast, koja je sve to i uradila, morat ce se pobrinuti.